Pages

Recikliranje otpadnog gipsa
Recikliranje otpadnog gipsa
Tajana Horvat
Otpadni gips spada u skupinu građevinskog otpada čije se količine svakoga dana sve više povećavaju. Glavni izvori nastajanja građevinskog otpada su: proizvodnja građevinskog materijala, novogradnja, obnavljanje, rušenje i raščišćavanje objekata te izgradnja i obnavljanje prometnica. Taj otpad potrebno je zbrinuti, a načini zbrinjavanja su ponovna uporaba, recikliranje, spaljivanje i odlaganje. Najveći dio građevinskog otpadnog materijala može se reciklirati. U ovome radu ću...
Redistribucija naboja na elektrodama od aktivnog ugljika
Redistribucija naboja na elektrodama od aktivnog ugljika
Luka Moržan
U ovome radu uspoređene su karakteristike komercijalnog PowerStor® superkondenzatora te superkondenzatora sastavljenog u laboratoriju te je praćena redistribucija naboja na elektrodama oba superkondenzatora. Metode kojima su se određivale karakteristike su: ciklička voltametrija, elektrokemijska impedancijska spektroskopija (EIS) i metoda punjenja i pražnjenja konstantnom strujom. Ovim metodama određen je utjecaj struje punjenja na redistribuciju naboja, kapacitet i promjena...
Regeneracija otapala šaržnom destilacijom
Regeneracija otapala šaržnom destilacijom
Ivana Tomljanović
Otapala predstavljaju veliki problem u kemijskoj procesnoj industriji, zbog njihove cijene i utjecaja na okoliš. Zbog toga se javlja potreba za njihovom regeneracijom i ponovnom upotrebom. U okviru ovog rada prikazat će se primjena šaržne destilacije u svrhu regeneracije otapala. Također je napravljen proračun i izračun potrošnje energije za izdvajanje n-heptana i n-butilacetata iz smjese otpadnih otapala, u svrhu dobivanja što veće količine čistog proizvoda. Simulacija...
Regioselektivna sinteza 1,4-disupstituiranih 1,2,3-triazola
Regioselektivna sinteza 1,4-disupstituiranih 1,2,3-triazola
Nikolina Stipaničev
Cilj ovog rada bila je sinteza novih 1,4-disupstituiranih 1,2,3-triazolnih derivata s 7-deazapurinom i 7-hidroksikumarinom kao potencijalnih biološki aktivnih spojeva. Azidni derivat 6-klor-7-deazapurina 2, kao ključni prekursor, pripravljen je iz N-brometilnog derivata 7-deazapurina 1. Derivati 6-klor-7-deazapurina i 1,2,3-triazola (3 - 13) međusobno povezanih etinilnom premosnicom pripravljeni su ”click” reakcijom potpomognutom mikrovalovima organskog azida i terminalnih alikina...
Regioselektivna sinteza 1,4-disupstituiranih 1,2,3-triazolnih derivata
Regioselektivna sinteza 1,4-disupstituiranih 1,2,3-triazolnih derivata
Tomislav Gregorić
Cilj ovog rada bila je sinteza novih 1,2,3-triazolnih derivata 4,5-didehidro-5,6-dideoksi-L-askorbinske kiseline (5–13) regioselektivnom 1,3-dipolarnom cikloadicijom odgovarajućih terminalnih alkina i C-6-azidnog derivata L-askorbinske kiseline (4). Pored konvencionalne sintetske metode, provedeno je optimiranje "klik" reakcija (14–27) u mikroreaktorskom sustavu uz pomoć ultrazvučnog zračenja pri protoku od 0,5 μl/min i temperaturi od 50 °C. Analiza reakcijskih smjesa primjenom...
Regulacija temperature
Regulacija temperature
Filip Crnković
U ovom radu prikazane su osnove analize vladanja procesa, regulacijskog kruga i djelovanja regulatora. Objašnjene su osnovne metode vođenja procesa i ugađanja regulacijskih krugova. Na primjeru serijski povezanih procesa izmjene topline analizirani su temperaturni regulacijski krugovi, određeni su približni dinamički modeli i ugođeni parametri regulatora. Ispitano je vladanje regulacijskih krugova nakon ugađanja pri čemu je ustanovljena stabilna regulacija temperature bez značajnih...
Regulacija temperature u šaržnim reaktorima
Regulacija temperature u šaržnim reaktorima
Ana-Marija Tomić
U ovom radu analizirana je regulacija temperature u šaržnim reaktorima te je provedeno optimiranje regulacijskih krugova u svrhu ostvarivanja što boljeg i stabilnijeg rada procesa. U teorijskom dijelu rada definirani su osnovni pojmovi vezani uz modele procesa, regulator i regulaciju. Nadalje su opisane tipične metode regulacije temperature u šaržnim reaktorima. U eksperimentalnom dijelu rada analiziran je rad šaržnih reaktora iz farmaceutskog postrojenja proizvodnje i provedeno...
Regulacijski ventili
Regulacijski ventili
Luka Tomičak
Regulacijski ventili izvršni su i ključni elementi regulacijskog kruga koji moraju osigurati dobar i stabilan rad procesa. Da bi regulacijski ventili dobro provodili svoju zadaću bitno je odabrati prikladan ventil pri čemu treba definirati radne karakteristike shodno procesu i mediju čiji se protok regulira. U ovom radu dani su pregled, podjela i analiza regulacijskih ventila. Obrađene su radne karakteristike i dimenzioniranje regulacijskih ventila. Prikazani su tipični problemi u...
Rekuperacija amonijaka i vodika iz otpadnog plina postrojenja za proizvodnju amonijaka
Rekuperacija amonijaka i vodika iz otpadnog plina postrojenja za proizvodnju amonijaka
Loris Polić
Proces proizvodnje amonijaka jedan je od najzastupljenijih procesa u petrokemijskoj industriji. Velika potražnja za amonijakom očitava se u sve većim količinama godišnje proizvodnje. Na postrojenju za proizvodnju amonijaka kontinuirano se ispušta dio smjese sinteznog plina kako bi se održala konstantna koncentracija inertnih plinova u procesu, te se taj plin odvodi na spaljivanje. Osim inertnih plinova, otpadni plin sadrži amonijak i vodik koji se ovim postupkom nepovratno gube. U...
Relevantni aspekti integriranih sustava obnovljivih izvora energije
Relevantni aspekti integriranih sustava obnovljivih izvora energije
Mario Bohač
U ovome diplomskom radu obrađuje se tema relevantnih aspekata integriranog sustava obnovljivih izvora energije koji uključuje integraciju reverzibilne hidroelektrane (RHE) i sustava fotonaponskih kolektora (PV). Integracija je potrebna kako bi se nadomjestili tehnološki i energetski nedostaci pojedinačnih neintegriranih sustava (sustavi koji koriste energiju vjetra, solarnu energiju) kao što su interminiranost i stohastičnost proizvodnje električne energije. Obrađuju se sve...
Reološka svojstva cementne paste
Reološka svojstva cementne paste
Ivana Borković
U ovom radu istražena su svojstva Portland cementa klase G namijenjenog cementiranju naftnih bušotina. Rotacijskim viskozimetrom izmjerena su reološka svojstava svježe cementne paste uz dodatak superplastifikatora u masenim udjelima od 0,4 do 1,1 % na masu cementa. Ovisnost smičnog naprezanja o smičnoj brzini pripravljenih pasti uspješno je opisana Herschel-Bulkleyevim modelom. Reopektna svojstva cementnih pasti smanjuju se dodatkom superplastifikatora, te su paste sve sličnije...
Reološka svojstva polimernih kompozita
Reološka svojstva polimernih kompozita
Matej Moržan
Polimerni kompoziti danas predstavljaju skupinu materijala koji pronalaze vrlo široku primjenu. Njihov razvoj i neka buduća primjena nisu mogući bez karakterizacije. Između ostalih, reološke karakteristike materijala predstavljaju glavne čimbenike za njegovu buduću specifičnu primjenu. U ovom radu ispitivana su reološka svojstva polivinil acetatne disperzije, uz dodatak različitih masenih udjela (φ = 1, 3 i 5 %) punila. Korišteno je sintetsko nanopunilo pirogena silika obrađene...

Pages