| Abstract | Vodik se smatra važnim elementom u potrazi za čistim i održivim energetskim rješenjima zbog svoje sposobnosti da proizvede energiju s minimalnim emisijama štetnih plinova. Najlakši element u svemiru, vodik je izuzetno privlačan za dekarbonizaciju teško transformabilnih sektora poput transporta i industrije. Međutim, upotreba vodika kao goriva suočava se s izazovima kao što su proizvodnja, skladištenje, distribucija i sigurnost. Globalna energetska kriza i klimatske promjene potaknule su intenzivna istraživanja za njegovu širu primjenu. Vodik se može proizvoditi na više načina, uključujući elektrolizu i termokemijske procese, gdje je "zeleni" vodik, dobiven iz obnovljivih izvora, najčišći oblik. S druge strane, "sivi" i "smeđi" vodik proizvode se iz fosilnih goriva, često uz velike količine CO₂. Parni metanski reforming (SMR) trenutno je najrasprostranjenija metoda proizvodnje vodika, dok "plavi" vodik, iako koristi fosilna goriva, smanjuje emisije hvatanjem i skladištenjem CO₂. Proizvedeni vodik se koristi u gorivnim ćelijama gdje elektrokemijske reakcije proizvode električnu energiju, vodu i toplinu kao jedine nusprodukte, što predstavlja značajan odmak od fosilnih goriva koja ispuštaju ugljični dioksid i druge štetne emisije. Vodik ima potencijal znatno povećati energetsku efikasnost i smanjiti ovisnost o konvencionalnim izvorima energije. Unatoč prednostima, šira upotreba vodika još uvijek zahtijeva rješavanje tehničkih i ekonomskih prepreka. Cilj ovog rada je pružiti dublji uvid u potencijale i izazove vodika kao alternativnog goriva, analizirati postojeće tehnologije, integraciju u energetske sustave te ekonomske i sigurnosne aspekte implementacije. Vodik predstavlja obećavajući pravac u ostvarivanju održive energetske budućnosti, ali je neophodno daljnje istraživanje i razvoj kako bi se maksimizirao njegov potencijal. |
| Abstract (english) | Hydrogen is considered a key element in the search for clean and sustainable energy solutions due to its ability to produce energy with minimal emissions of harmful gases.
The lightest element in the universe, hydrogen is extremely attractive for decarbonizing
hard-to-transform sectors such as transport and industry. However, the use of hydrogen as a fuel faces challenges such as production, storage, distribution and safety. The global energy crisis and climate change have stimulated intensive research for its wider application. Hydrogen can be produced in a number of ways, including electrolysis and thermochemical processes, where "green" hydrogen, obtained from renewable sources, is the purest form. On the other hand, "grey" and "brown" hydrogen are produced from fossil fuels, often with large amounts of CO₂. Steam methane reforming (SMR) is currently the most widespread method of hydrogen production, while "blue" hydrogen, although using fossil fuels, reduces emissions by capturing and storing CO₂. The produced hydrogen is used in fuel cells where electrochemical reactions produce electricity, water and heat as the only by-products, which represents a significant departure from fossil fuels that release carbon dioxide and other harmful emissions. Hydrogen has the potential to significantly increase energy efficiency and reduce dependence on conventional energy sources. Despite the advantages, the wider use of hydrogen still requires solving technical and economic obstacles. The aim of this paper is to provide a deeper insight into the potential and challenges of hydrogen as an alternative fuel, to analyze existing technologies, integration into energy systems, and economic and safety aspects of implementation. Hydrogen represents a promising direction in achieving a sustainable energy future, but further research and development is necessary to maximize its potential. |
