Pages

Razvoj i validacija kromatografske metode za određivanje hidroksiklorokina
Razvoj i validacija kromatografske metode za određivanje hidroksiklorokina
Elvira Pek
Validacija analitičke metode prvi je korak osiguravanja kvalitete i nužan u sustavu kvalitete laboratorija radi sudjelovanja u međulaboratorijskim ispitivanjima koji su preduvjet akreditacije svakog laboratorija. Da bi se validirao analitički sustav, potrebno je provesti vrednovanje svih njegovih bitnih izvedbenih značajki: linearnost, selektivnost/specifičnost, osjetljivost, točnost, granica detekcije, granica kvantifikacije, područje primjene, preciznost i robusnost. Cilj ovog rada...
Razvoj i validacija mehanističkih modela razgradnje prioritetnih onečišćivala UV-C/S2O82- procesom
Razvoj i validacija mehanističkih modela razgradnje prioritetnih onečišćivala UV-C/S2O82- procesom
Silvia Morović
Razvoj farmaceutske i agroindustrije, odnosno svakodnevno korištenje različitih farmaceutika i pesticida dovodi do onečišćenja površinskih i podzemnih voda čime se javljaju negativne posljedice za vodeni ekosustav i ljudsko zdravlje. Okvirnom direktivom o vodama donesena je strategija protiv onečišćenja voda koja sadrži listu prioritetnih tvari koje predstavljaju znatan rizik za vodeni okoliš. Konvencionalne metode obrade voda neučinkovite su za uklanjanje prioritetnih tvari,...
Razvoj metode za ispitivanje zadržavanja inhibiora korozije na metalnim površinama
Razvoj metode za ispitivanje zadržavanja inhibiora korozije na metalnim površinama
Ines Šoljić
Primjena inhibitora korozije vrlo je zastupljena i važna metoda zaštite metalnih konstrukcija od pojave korozije. Njihovoj primjeni prethode mnogobrojna testiranja u laboratorijskom ili realnom okruženju. Budući da broj kreiranih inhibitora raste iz dana u dan, razvoj metoda za ispitivanje njihova mehanizma djelovanja, ekološke prihvatljivosti, zadržavanja na metalnim površinama i same učinkovitosti predstavljaju veliki izazov. U ovom radu prikazan je razvoj metode za ispitivanje...
Razvoj mikroelektrode modificirane TiO2 nanočesticama
Razvoj mikroelektrode modificirane TiO2 nanočesticama
Ivana Zrinski
U ovom radu ispitan je elektrokatalitički utjecaj TiO2 nanočestica na oksidaciju mokraćne kiseline na mikroelektrodi od grafitne paste. Mjerenje je provedeno na elektrodi bez nanočestica i sa masenim udjelom od 10 % nanočestica TiO2. Na obje elektrode, ispitan je utjecaj koncentracije mokraćne kiseline kao vodotopivog antioksidativnog standarda i brzine polarizacije, na voltametrijski odziv sustava. Dobiveni rezultati pokazuju da nanočestice imaju značajan elektrokatalitički efekt...
Razvoj modela softverskih senzora primjenom "bootstrapping" metode
Razvoj modela softverskih senzora primjenom "bootstrapping" metode
Matija Cvetnić
U rafinerijskim postrojenjima ključne procesne veličine kao što su sastavi procesnih struja i svojstva proizvoda mjere se pomoću procesnih analizatora. Budući da su procesni analizatori često nedostupni, ključna svojstva moraju se određivati rijetkim i dugotrajnim laboratorijskim analizama. U radu je prikazan razvoj modela softverskih senzora za procjenu sadržaja benzena u lakom reformatu. Prikazana je usporedba više modela softverskih senzora razvijenih na temelju malog skupa...
Razvoj prevlake za privremenu zaštitu od korozije čeličnih površina u uvjetima visoke korozivnosti okoliša
Razvoj prevlake za privremenu zaštitu od korozije čeličnih površina u uvjetima visoke korozivnosti okoliša
Petra Švelić
U ovom radu analizirane su tri vrste premaza u razvoju elektrokemijskom impedancijskom spektroskopijom. Analizirane vrste premaza bile su akrilni, uretanski i premaz na bazi vode. Svi premazi su sadržavali inhibitore. Uzorci premaza su bili naneseni u tankom sloju na tanke čelične ploče. Prije karakterizacije metodom EIS, neki od uzoraka bili su uronjeni u ćeliji, dok su drugi bili izloženi u slanoj komori. Svrha eksperimenata bila je donijeti zaključke o promjeni kvalitete premaza...
Recikliranje otpadnog gipsa
Recikliranje otpadnog gipsa
Tajana Horvat
Otpadni gips spada u skupinu građevinskog otpada čije se količine svakoga dana sve više povećavaju. Glavni izvori nastajanja građevinskog otpada su: proizvodnja građevinskog materijala, novogradnja, obnavljanje, rušenje i raščišćavanje objekata te izgradnja i obnavljanje prometnica. Taj otpad potrebno je zbrinuti, a načini zbrinjavanja su ponovna uporaba, recikliranje, spaljivanje i odlaganje. Najveći dio građevinskog otpadnog materijala može se reciklirati. U ovome radu ću...
Recikliranje otpadnog gipsa
Recikliranje otpadnog gipsa
Kata Šipić
U ovom radu su potvrđeni rezultati prethodnih ispitivanja oporabe otpadnog gipsa. Uzorci su obrađeni u hidrotermalnom reaktoru zatvorenom prema atmosferi pri temperaturama 120-160 °C. Postignuta je dehidratacija (kalcinacija) gipsa tijekom 24 h. Karakterizacija uzoraka provedena je rendgenskom difrakcijskom analizom (XDR), a morfologija uzorka određena je elektronskom mikroskopijom (SEM). Utvrđena je promjena morfologije kristala pripravljenih uzoraka. Ispitana je hidratacija...
Regeneracija otapala šaržnom destilacijom
Regeneracija otapala šaržnom destilacijom
Ivana Tomljanović
Otapala predstavljaju veliki problem u kemijskoj procesnoj industriji, zbog njihove cijene i utjecaja na okoliš. Zbog toga se javlja potreba za njihovom regeneracijom i ponovnom upotrebom. U okviru ovog rada prikazat će se primjena šaržne destilacije u svrhu regeneracije otapala. Također je napravljen proračun i izračun potrošnje energije za izdvajanje n-heptana i n-butilacetata iz smjese otpadnih otapala, u svrhu dobivanja što veće količine čistog proizvoda. Simulacija...
Regioselektivna sinteza 1,4-disupstituiranih 1,2,3-triazola
Regioselektivna sinteza 1,4-disupstituiranih 1,2,3-triazola
Nikolina Stipaničev
Cilj ovog rada bila je sinteza novih 1,4-disupstituiranih 1,2,3-triazolnih derivata s 7-deazapurinom i 7-hidroksikumarinom kao potencijalnih biološki aktivnih spojeva. Azidni derivat 6-klor-7-deazapurina 2, kao ključni prekursor, pripravljen je iz N-brometilnog derivata 7-deazapurina 1. Derivati 6-klor-7-deazapurina i 1,2,3-triazola (3 - 13) međusobno povezanih etinilnom premosnicom pripravljeni su ”click” reakcijom potpomognutom mikrovalovima organskog azida i terminalnih alikina...
Regioselektivna sinteza 1,4-disupstituiranih 1,2,3-triazolnih derivata
Regioselektivna sinteza 1,4-disupstituiranih 1,2,3-triazolnih derivata
Tomislav Gregorić
Cilj ovog rada bila je sinteza novih 1,2,3-triazolnih derivata 4,5-didehidro-5,6-dideoksi-L-askorbinske kiseline (5–13) regioselektivnom 1,3-dipolarnom cikloadicijom odgovarajućih terminalnih alkina i C-6-azidnog derivata L-askorbinske kiseline (4). Pored konvencionalne sintetske metode, provedeno je optimiranje "klik" reakcija (14–27) u mikroreaktorskom sustavu uz pomoć ultrazvučnog zračenja pri protoku od 0,5 μl/min i temperaturi od 50 °C. Analiza reakcijskih smjesa primjenom...
Regulacija temperature u šaržnim reaktorima
Regulacija temperature u šaržnim reaktorima
Ana-Marija Tomić
U ovom radu analizirana je regulacija temperature u šaržnim reaktorima te je provedeno optimiranje regulacijskih krugova u svrhu ostvarivanja što boljeg i stabilnijeg rada procesa. U teorijskom dijelu rada definirani su osnovni pojmovi vezani uz modele procesa, regulator i regulaciju. Nadalje su opisane tipične metode regulacije temperature u šaržnim reaktorima. U eksperimentalnom dijelu rada analiziran je rad šaržnih reaktora iz farmaceutskog postrojenja proizvodnje i provedeno...

Pages