Primjena i svojstva superhidrofobnih površina

završni rad

• Naslov (engleski): Application and properties of superhydrophobic surfaces
• Autor: Maja Kučan
• Mentor: Mirela Leskovac (mentor)
• Član povjerenstva: Mirela Leskovac (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Emi Govorčin Bajsić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Iva Movre Šapić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije; Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-09-24, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: TEHNIČKE ZNANOSTI; Kemijsko inženjerstvo

Sažetak

Superhidrofobne površine definiraju se kao površine koje imaju vrlo visoki kontaktni kut s vodom i nisku histerezu kontaktnog kuta. Fenomen superhidrofobnosti otkriven je proučavanjem jedinstvenih karakteristika lotosova lista; sposobnosti „samočišćenja“ i svojstva ne-vlaženja površine („vodoodbojnosti“). Ovim je otkrićem indijski lotos (lat. Nelumbo Nucifera) postao najpoznatija prirodna superhidrofobna površina, dok je pojava ne-vlaženja površine uz mehanizam „samočišćenja“ nazvana „Lotos efekt“. Prirodne superhidrofobne površine poslužile su kao inspiracija za modeliranje i proizvodnju sintetskih (umjetnih) superhidrofobnih površina. Također, razvijene su i brojne metode u svrhu dobivanja superhidrofobnih površina sa što boljim karakteristikama, analogno onima koje posjeduju prirodne superhidrofobne površine. Zajednički cilj svih ovih tehnika jest proizvodnja superhidrofobnih površina sa svojstvima koja će omogućiti njihovu primjenu na različitim poljima industrije. U ovom radu korištene su sljedeće biljne vrste, latinskih naziva: Anthurium, Sempervivum tectorum, Hosta, Salvia officinalis, Coffea Arabica, Prunus laurocerasus, Tradescantia zebrina, Ficus carica i Jacobae maritima. Površinska svojstva listova ovih biljaka ispitivana su metodom kontaktnog kuta s testnom kapljevinom vodom, to jest proučavana je hidrofobnost površine listova.Isto tako, analiziran je utjecaj uvjeta u kojima ove vrste obitavaju kao i različite morfologije površine lista na njeno vlaženje, odnosno na fenomen (super)hidrofobnosti.

Sažetak (engleski)

Superhydrophobic surfaces are defined as surfaces that have a high water contact angle and low contact angle hysteresis. The phenomenon of superhydrophobicity was discovered during the study of unique properties of the lotus leaf, namely its ability to self-cleanse and its non-wetting properties ("water repellent"). This discovery led to the lotus leaf (NelumboNucifera) becoming one of the best known natural superhydrophobic surfaces. The water repellent properties of its leaves, including the self-cleaning mechanism, became known as the "lotus effect". Natural superhydrophobic surfaces served as inspiration for the modelling and fabrication of synthetic (man-made) superhydrophobic surfaces. In order to develop surfaces with the best possible performance compared to the properties of natural surfaces, various methods for producing superhydrophobic surfaces have been developed. Many methods and techniques have been used with the same goal: to create superhydrophobic surfaces with suitable properties for their application in various industries. In this research, the following plants were used: Anthurium, Sempervivum tectorum, Hosta, Salvia officinalis, Coffea Arabica, Prunus laurocerasus, Tradescantia zebrina, Ficus carica and Jacobae maritima. The surface properties of the leaves were studied by measuring the contact angle with water as a test liquid. This means that the hydrophobicity of the leaf surface was investigated. In addition, the natural living conditions of these plants and the different morphology of their surfaces were analysed, including their effect on (or correlation with) the non-wetting properties, i.e. the phenomena of (super)hydrophobicity.

• Ključne riječi: superhidrofobnost; kontaktni kut; „lotos efekt“; metode proizvodnje
• Ključne riječi (engleski): superhydrophobicity; contact angle; „Lotus effect“; methods of preparation
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:149:439066
• Studijski program: Naziv: Kemija i inženjerstvo materijala; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka kemijskog inženjerstva (univ. bacc. ing. cheming.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-04-06 09:23:44