Pages

Utjecaj hidrodinamičkih uvjeta na prijenos topline u nanofluidu
Utjecaj hidrodinamičkih uvjeta na prijenos topline u nanofluidu
Sara Čemeljić
U smjesu konvencionalnih baznih fluida (smjesa glicerol – voda i voda) dispergirane su nanočestice aluminijeva (III) oksida, u različitim koncentracijama, s ciljem poboljšanja toplinske vodljivosti nanofluida. Raspršenost nanočestica u suspenziji postignuta je djelovanjem ultrazvučnih valova na kapljevinu, a stabilnost je poboljšana dodatkom polivinil alkohola. Pripremljenim suspenzijama izmjeren je koeficijenti toplinske vodljivosti, gustoća i viskoznost te je izračunat...
Utjecaj hidrodinamičkih uvjeta u kristalizatoru na svojstva djelatne tvari
Utjecaj hidrodinamičkih uvjeta u kristalizatoru na svojstva djelatne tvari
Marija Ćurić
Za djelatnu tvar koja se koristi u liječenju shizofrenije, olanzapin, bilo je potrebno pronaći otapalo koje je najpogodnije u vidu morfologije dobivenih kristala. Provedena je kristalizacija s izobutil acetatom, metl izobutil ketonom, etil acetatom i toluenom kao otapalom. Istraživanje je provedeno u šaržnom kristalizatoru. Zbog bolje morfologije kristala i krivulje topljivosti odabran je toluen kao najpogodnije otapalo te se daljnje istraživanje kristalizacije odvija u toluenu. U...
Utjecaj homogenog i heterogenog reciklata na mehanička i toplinska svojstva EPDM gumenog proizvoda
Utjecaj homogenog i heterogenog reciklata na mehanička i toplinska svojstva EPDM gumenog proizvoda
Renata Matić
U ovom radu pripremljene su 3 serije uzoraka EPDM gume, pri čemu su prva i druga serija sadržavale iste količine homogenog EPDM reciklata, a uzorci se razlikuju s obzirom na udio umrežavala. Treća serija uzoraka sadržavala je heterogeni, miješani reciklat koji se međusobno razlikuje po kemijskom sastavu (različite vrste guma). Utjecaj udjela reciklirane gume (reciklata) na svojstva uzoraka praćen je određivanjem mehaničkih i toplinskih svojstava, a praćena je i promjena svojstva...
Utjecaj hrapavosti površine na svojstva samoorganizirajućih monoslojeva organskih kiselina
Utjecaj hrapavosti površine na svojstva samoorganizirajućih monoslojeva organskih kiselina
Mario Petričević
Korozijsko djelovanje morskog okoliša štetno utječe na metalne konstrukcije, koje su sastavni dio svake industrije, te na taj način indirektno uzrokuje velike štete gospodarstvu. U današnje vrijeme razvijaju se nove metode zaštite metalnih konstrukcija, koje nisu štetne za morski okoliš i organizme u njemu. Jedna od tih metoda je modificiranje metalne površine tankim uređenim slojem organskih kiselina tzv. samoorganizirajućim monoslojem. U ovome radu se kao građevna jedinica...
Utjecaj ionske jakosti na sorpciju albendazola
Utjecaj ionske jakosti na sorpciju albendazola
Mihaela Gluhak
Albendazol je antihelmintik iz grupe benzimidazola i koristi se najčešće kao veterinarski farmaceutik. Ovaj farmaceutik može utjecati na okoliš, kako na tlo i vodu tako i na organizme koji žive u vodi jer su oni naročito podložni djelovanju farmaceutika zbog izloženosti njihovom djelovanju putem otpadnih voda. Kako se o njegovom utjecaju na okoliš ne zna mnogo u ovom je radu ispitan utjecaj ionske jakosti na sorpciju albendazola i dobiveni rezultati pokazuju da se koeficijent...
Utjecaj kemijske i termičke reaktivacije TiO2-SnS2 na učinkovitost fotokatalitičke razgradnje diklofenaka u vodi pod simuliranim sunčevim zračenjem
Utjecaj kemijske i termičke reaktivacije TiO2-SnS2 na učinkovitost fotokatalitičke razgradnje diklofenaka u vodi pod simuliranim sunčevim zračenjem
Antonio Pelesk
U ovom radu provedeno je istraživanje u nekoliko koraka, koje se sastojalo od nanošenja fotokatalizatora TiO2-SnS2 na staklene pločice, nakon čega su pločice onečišćene diklofenakom i razgradnim produktima u solar/TiO2-SnS2/H2O2 procesu. Onečišćene pločice tretirane su na dva različita načina: termičkom obradom, pri povišenim temperaturama od 200 °C do 350 °C, te kemijskom reaktivacijom. Uvjeti u pojedinim eksperimentima toplinske i kemijske reaktivacije određeni su...
Utjecaj kemijske obrade drvene vune na zapaljivost cementnog kompozita
Utjecaj kemijske obrade drvene vune na zapaljivost cementnog kompozita
Nikolina Leona Serdarević
U ovom radu ispitivana je hidratacija portland-cementa uz dodatak aluminijeva hidroksida i vodenog ekstrakta drvene vune. U tu svrhu upotrijebljen je aluminijev hidroksid kao usporivač gorenja, drvena vuna dobivena od crnogoričnog drveća te komercijalni portland-cement. Za ispitivanja na cementnom kompozitu korišten je drvolit®. Metode koje su pritom primijenjene su: kalorimetrija za mjerenje topline hidratacije prilikom vezanja cementa, ispitivanje gorenja za određivanje topline...
Utjecaj kemijske obrade drvene vune na zapaljivost drvo-cementnog kompozita
Utjecaj kemijske obrade drvene vune na zapaljivost drvo-cementnog kompozita
Ivan Bratanović
U ovom radu ispitana su toplinska svojstva pripravljenog drvo-cementnog kompozita. Za izradu ispitnih uzoraka korištena je drvena vuna dobivena od crnogoričnog drveća te komercijalni portland cement, CEM II. Drvena vuna korištena za ispitivanje dobre je kvalitete i mehanička svojstva uzorka su zadovoljavajuća pri svakom ispitanom omjeru drvena vuna/cement. Povećanjem udjela cementa u uzorku bolja je prekrivenost drvene vune cementom, a toplinska svojstva se relativno manje mijenjaju....
Utjecaj kemijske obrade drvene vune na zapaljivost drvo-cementnog kompozita
Utjecaj kemijske obrade drvene vune na zapaljivost drvo-cementnog kompozita
Valentina Dragčević
Drvo i cement materijali su koji prednjače svojom upotrebom kao građevinski materijali. Oba materijala poznata su od davnina. Spoje li se ta dva materijala u kompozit, dobiva se novi materijal, manje mase zbog relativno niske gustoće, ali jako dobrih mehaničkih i izolacijskih svojstava. Drvo je materijal visoke kalorijske vrijednosti, ali i s velikim potencijalom zapaljivosti, gorenja i stvaranja požara. Kako bi se i dalje mogao primjenjivati kao građevni materijal, potrebno ga je...
Utjecaj kemijske regeneracije TiO2/FeZSM5 na učinkovitost fotokatalitičke razgradnje diklofenaka u vodi pod simuliranim sunčevim zračenjem
Utjecaj kemijske regeneracije TiO2/FeZSM5 na učinkovitost fotokatalitičke razgradnje diklofenaka u vodi pod simuliranim sunčevim zračenjem
Dominik Kosir
Porast broja stanovnika, razvoj industrije, te cjelokupni tehnološki napredak ostavili su jak utjecaj na okoliš. Broj onečišćujućih tvari koji se svakodnevno ispuštaju u okoliš, između ostalog i farmaceutika, raste sve više i više, te je potrebno pronaći metode kojima se te tvari iz okoliša mogu i ukloniti. Napredni oksidacijski procesi su se pokazali kao dobra metoda za uklanjanje farmaceutika iz okoliša, a karakterizira ih nastajanje jako reaktivnih i...
Utjecaj kemijske regeneracije fotokatalizatora na učinkovitost razgradnje diklofenaka u vodi UV-A/TiO2 procesom
Utjecaj kemijske regeneracije fotokatalizatora na učinkovitost razgradnje diklofenaka u vodi UV-A/TiO2 procesom
Kristina Havidić
Farmaceutici imaju pozitivan učinak na ljude i životinje, ali problemi mogu nastati njihovim dospijećem u okoliš. Jedan od najčešće detektiranih farmaceutika u vodenim sustavima je diklofenak. Glavni put njegova dospijevanja u okoliš su efluenti uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda, zbog nemogućnosti uklanjanja tog tipa onečišćivala konvencionalnim postupcima obrade. Za uklanjanje diklofenaka i njemu sličnih spojeva iz vode učinkovitima su se pokazali napredni...
Utjecaj koncentracije mulja na obradu komunalne otpadne vode membranskim bioreaktorom
Utjecaj koncentracije mulja na obradu komunalne otpadne vode membranskim bioreaktorom
Dora Čalo
U današnje vrijeme sve je veća količina otpadnih voda kao posljedica razvoja industrije i porasta populacije. Kako bi se takva voda vratila u okoliš na ekološki i ekonomski prihvatljiv način razvijaju se postupci pročišćavanja otpadnih voda. U nove tehnologije pročišćavanja spadaju i membranski procesi, koji dobivaju značajnu ulogu u zadnjih desetak godina. Cilj ovoga rada bio je ispitati utjecaj koncentracije aktivnog mulja (MLSS) na obradu komunalne otpadne vode (KOV-a)...

Pages