Paginacija

Bioremedijacija otpadne vode koksne industrije
Bioremedijacija otpadne vode koksne industrije
Ana Coban
Koksna industrija pripada u skupinu industrija koje u velikim razmjerima onečišćuju okoliš. Zbog svog izrazito složenog sastava i širokog raspona varijacija komponenata, obrada otpadnih koksnih voda nije jednostavna. Niti jedan proces obrade ne može se provesti samostalno, a da rezultira zadovoljavajućim stupnjem pročišćenosti. Zbog toga se uvijek koriste kombinirani postupci, započevši od fizikalno-kemijske obrade, do biološke, na koju se danas sve više istraživanja okreće...
Bioremedijacija procjedne vode iz biootpada
Bioremedijacija procjedne vode iz biootpada
Ivana Stojmilović
Povećanje broja stanovnika i rastuća industrijalizacija rezultirali su znatnim količinama otpada i onečišćenja okoliša diljem svijeta. Sa sve većim izazovima u održivom gospodarenju otpadom, problematika otpada postaje sve izraženija. Procjedne vode, koje nastaju kao tekući nusproizvodi prolaskom kroz otpadne materijale, posebno su zabrinjavajuće zbog svoje složenosti i visokog sadržaja organskih tvari. Njihovo ispuštanje u prirodne vodotokove može štetno utjecati na...
Bioremedijacija vode onečišćene mikroplastičnim česticama polistirena primjenom bakterijske kulture Pseudomonas alcaligenes
Bioremedijacija vode onečišćene mikroplastičnim česticama polistirena primjenom bakterijske kulture Pseudomonas alcaligenes
Marika Puškarić
Razgradnja pogrešno zbrinutog ili nezbrinutog polimernog otpada u okolišu dugotrajan je proces s neželjenim i zabrinjavajućim produktima. Na taj način, uslijed klimatskih utjecaja, dolazi do slabljenja fizikalnih i kemijskih svojstava plastičnog materijala, ali i njegova propadanja što pak otvara mogućnost migracije zrakom ili vodom do živih organizama. Takve čestice, kojima se još uvijek ne zna točan rizik, a predstavljaju veliku zabrinutost, nazivamo mikroplastika (MP). MP...
Bioremedijacijski potencijal aktivnog mulja u obradi farmaceutske otpadne vode
Bioremedijacijski potencijal aktivnog mulja u obradi farmaceutske otpadne vode
Nikolina Janton
Povećanje svjetske populacije i urbanizacija, posebno u zemljama u razvoju, dovodi do nastajanja veće količine otpadnih voda. U današnje vrijeme, emisija industrijskih otpadnih voda predstavlja sve veći problem. Posebno se ističu farmaceutske otpadne vode koje su visoko opterećene i toksičnete. Prije ispuštanja u okoliš potrebno ih je obraditi u svrhu sprječavanja negativnih učinaka na okoliš. Jedan od učinkovitih načina obrade je biološka obrada. Bioremedijacija je postupak...
Biosorpcijski potencijal aktivnog mulja u obradi farmaceutskih otpadnih voda
Biosorpcijski potencijal aktivnog mulja u obradi farmaceutskih otpadnih voda
Petra Vukić
Iako su farmaceutici prisutni u okolišu već desetljećima njihova se razina počela kvantificirati posljednjih 15 godina te predstavljaju „nove onečišćujuće tvari“ u okolišu. Farmaceutici u otpadnim vodama predstavljaju problem jer su farmakološki aktivni, otporni na razgradnju i imaju dugi vijek trajanja. Biološka obrada je najprihvatljiviji način uklanjanje farmaceutika iz otpadnih voda. U ovom radu proveden je proces bisorpcije farmaceutske otpadne vode s aktivnim muljem u...
Biotransformacija fenola lakazom u sustavima voda-organsko otapalo u mikroreaktoru
Biotransformacija fenola lakazom u sustavima voda-organsko otapalo u mikroreaktoru
Tin Rahelić
Mikroreaktori sa svojim tipičnim dimenzijama mikrokanala u području 10 μm – 500 μm karakterizirani su mnogo većom međufaznom površinom u odnosu na konvencionalne reaktorske sustave. Posljedično se zbog ovoga ostvaruje intenzivniji prijenos tvari i topline što doprinosi povećanju konverzije te nastajanje manje količine sporednih produkata. Također su zbog malog reaktorskog volumna za provedbu eksperimenta potrebne male količine kemikalija. Osim ovoga upotrebom mikroreaktora...
Biotransformacija stirena u stiren oksid in vitro
Biotransformacija stirena u stiren oksid in vitro
Milan Vukšić
U ovom radu provedena je in vitro biotransformacija stirena u stiren oksid pročišćenim stanicama genetski modificirane bakterije Pseudomonas putida. Pokusima na tresilici ispitan je utjecaj početne koncentracije stirena i koncentracije biomase na volumnu produktivnost enzima stiren monooksigenaze i konverziju. Parametri kinetičkog modela procesa biotransformacije stirena u stiren oksid procijenjeni su na temelju rezultata pokusa provedenih u kiveti. Pri procjeni parametara kinetičkog...
Bis(benzimidazol-triazolil)benzeni kao potencijalni kemijski senzori u koordiniranju iona metala
Bis(benzimidazol-triazolil)benzeni kao potencijalni kemijski senzori u koordiniranju iona metala
Ines Leženić
Triazoli su peteročlani heterociklički prsteni koji sadrže tri dušikova atoma. Benzimidazoli su biciklički prsteni koji u strukturi posjeduju dva dušikova atoma. Obje molekule su zbog svojih spektralnih svojstava i mogućnosti da koordiniraju različite metalne ione, česte funkcionalne jedinice u kemosenzorskim molekulama. Cilj ovog rada bio je ispitati potencijalnu primjenu novih derivata 1,3- i 1,4-bis(1,2,3-triazolil-benzimidazolil)benzena kao potencijalnih kemijskih optičkih...
Bis(benztiazolil-triazolil)benzeni kao potencijalne solvatokromne probe
Bis(benztiazolil-triazolil)benzeni kao potencijalne solvatokromne probe
Paola Grobenski
U ovom je radu cilj istražiti potencijalnu primjenu bis(benztiazolil-triazolil)benzena kao solvatokromnih proba. Spojevi se sintetiziraju bakrom kataliziranom azid – alkin cikloadicijom (CuAAC) koja se smatra jednom od najzastupljenijih click reakcija. 1,2,3-triazoli primjenjivani su kao kemijski senzori uslijed mogućnosti koordiniranja metalnih iona, te vršenja uloge poveznice u push-pull sustavima. Sintetiziran je 1,4-bis(benztiazolil-triazolil)benzen 3 u niskom iskorištenju....
Bis(benztiazolil-triazolil)benzeni kao potencijalni kemijski senzori za metalne katione
Bis(benztiazolil-triazolil)benzeni kao potencijalni kemijski senzori za metalne katione
Gracia Vukorepa
Bakrom(I) katalizirana 1,3-dipolarna azid-alkin cikloadicija (CuAAC) najpoznatija je click reakcija kojom se sintetiziraju 1,4-disupstituirani triazoli, a to je ujedno i najzastupljenija click reakcija općenito. Zbog mogućnosti koordiniranja metalnih iona na svoje heteroatome, 1,2,3-triazoli se uspješno koriste u dizajnu i razvoju kemijskih senzora za metalne ione. U ovom je radu prikazan pregled molekulskih senzora za metalne katione temeljenih na derivatima benztiazola i...
Bisfenol A i njegov utjecaj na okoliš
Bisfenol A i njegov utjecaj na okoliš
Roberta Hofer
Bisfenol A je supstanca koja se naveliko proizvodi i ima široku upotrebu. Bisfenol A se prvenstveno koristi u proizvodnji polikarbonatne plastike i epoksidnih smola, međutim koristi se i prilikom proizvodnje termalnog papira te se može naći čak i u zubarskim brtvilima. Više istraživanja utvrdilo je štetne učinke bisfenola A, kako za životinje tako i za ljude, uključujući rak, neplodnost, dijabetes i pretilost. Iako se smatra kako je izloženosti ljudi ovoj opasnoj supstanci...
Blokiranje nanofiltracijskih membrana - testiranje modela
Blokiranje nanofiltracijskih membrana - testiranje modela
Jelena Šetinc
Nanofiltracija (NF) je separacijski proces koji ima široku primjenu u industriji. Međutim, blokiranje membrana jedan je od najvećih izazova njene primjene. Ne uzme li se u obzir i ne ispita li se prije primjene, dovodi do neočekivanih povećanih troškova i smanjene kvalitete permeata. Prema tome, dobar opis samog formiranja/procesa blokiranja omogućio bi bolju procjenu očekivanih svojstava membrane pa time i samih procesnih troškova. U ovom je radu ispitivana primjenjivost...

Paginacija